Balgis Osman-Elasha jẹ onimo ijinlẹ oju-ọjọ ara ilu Sudan kan ti o ṣe iwadi awọn ipa ti iyipada oju-ọjọ ni Afirika ati ṣe agbega idagbasoke alagbero ati awọn iyipada iyipada oju-ọjọ. Ó jẹ́ akọ̀wé aṣáájú-ọ̀nà lórí Ìjábọ̀ Ìdánwò Kẹrin IPCC ti o gba Igbimọ Intergovernmental Panel lori Iyipada Afefe jẹ ẹbun Alaafia Nobel, ati pe o fun ni Aṣaju Eto Ayika ti United Nations ti 2008.

Balgis Osman-Elasha
Orílẹ̀-èdèSudanese
Iṣẹ́Climate scientist
EmployerAfrican Development Bank
Gbajúmọ̀ fúnIPCC Fourth Assessment Report

Iṣẹ-ṣiṣe àtúnṣe

Osman-Elasha ti jẹ onimọ-jinlẹ oju-ọjọ ati alamọja iyipada oju-ọjọ ni Banki Idagbasoke Afirika lati ọdun 2009.[1][2][3] O ti ṣapejuwe awọn ipa nla ti iyipada oju-ọjọ ni Afirika, paapaa ni agbegbe Horn ti Afirika; igbega awọn iyipada iyipada afefe; o si tọka si awọn ilowosi iyatọ si iyipada oju-ọjọ nipasẹ awọn orilẹ-ede ti iṣelọpọ.[1][4] O ṣe akiyesi pe awọn eniyan ti o yasọtọ, ati awọn obinrin, ni pataki, ni ipa aibikita nipasẹ awọn ipa odi ti iyipada oju-ọjọ, nitori igbẹkẹle wọn si awọn orisun alumọni eewu ati nitori osi ṣe opin agbara wọn lati ṣe deede.[5]

 
Balgis Osman-Elasha (keji lati ọtun) ti o kopa ninu igbimọ kan lori "aṣamubadọgba ti awọn igbo si iyipada oju-ọjọ." Ṣeto nipasẹ IUFRO, CIFOR, ICRAF ati PROFOR-World Bank; Oṣu Kẹta ọdun 2011.

Osman-Elasha bẹrẹ iṣẹ rẹ ni ṣiṣe iṣẹ igbo ni Sudan's Forests National Corporation ni awọn ọdun 1980.[6] Idagbasoke Fuelwood rẹ fun iṣẹ agbara tẹnumọ igbo agbegbe, itọju epo, ati iṣakoso igbo alagbero. Gẹgẹbi apakan ti iṣẹ akanṣe yẹn, ẹgbẹ rẹ pin awọn ibi idana ounjẹ ti o ni ilọsiwaju lati dinku lilo igi.[6] O ṣe akiyesi iṣẹ yii pẹlu ti ṣe afihan rẹ si iyipada oju-ọjọ ti o ni iriri ni awọn agbegbe igberiko ti Sudan, ati si awọn iṣoro ti awọn agbegbe igberiko koju.[6]

Osman-Elasha bẹrẹ iṣẹ iyipada oju-ọjọ rẹ gẹgẹbi oluwadii ni Ẹka Iyipada Afefe ni Igbimọ giga ti Sudan fun Ayika ati Awọn orisun Adayeba.[7] Iṣẹ́ rẹ̀ níbẹ̀ ní ṣíṣe àyẹ̀wò gáàsì afẹ́fẹ́, èyí tí ó mú kí ó mọ ìsopọ̀ láàárín àwọn gáàsì afẹ́fẹ́ tí ń lọ sókè àti pípa igbó run ní Sudan.[8] Iwadii rẹ nibẹ koju awọn ailagbara iyipada oju-ọjọ ati awọn iyipada ni awọn agbegbe ti ogbele.[3]

Osman-Elasha jẹ ọmọ ẹgbẹ ti Igbimọ Intergovernmental Panel lori Iyipada oju-ọjọ ati pe o jẹ akọwe agba lori Ijabọ Igbelewọn kẹrin IPCC. O lọ si ayẹyẹ ẹbun Nobel Prize gẹgẹbi aṣoju IPCC nigbati a fun ajọ naa ni Ẹbun Alaafia Nobel 2007 fun iṣẹ yẹn.[8]

Osman-Elasha ni a fun ni ami-eye United Nations Environment Programme Champions of the Earth ni ọdun 2008. Aami ami-eye naa ṣe akiyesi “Itẹnumọ ti Dokita Osman-Elasha lori imorusi agbaye ati isọdọtun ni Sudan ṣe pataki fun awọn ibatan ti o lagbara laarin iyipada oju-ọjọ ati rogbodiyan ni orilẹ-ede naa. "ati pe o tun mọ iṣẹ rẹ ti nkọ awọn ọmọ ile-iwe giga nipa iyipada oju-ọjọ.[4]

Igbesi aye ara ẹni àtúnṣe

Osman-Elasha wa lati Sudan.[9] Baba rẹ ṣiṣẹ fun banki kan ati ile ounjẹ kan ni Khartoum.[1][9] O ni awọn tegbotaburo mẹwa.[6]

O lọ si Ile-ẹkọ giga ti Khartoum ni awọn ọdun 1980, nigbati awọn ọmọ ile-iwe obinrin diẹ wa.[1] O gba Apon ti Imọ-jinlẹ ni iṣẹ-ogbin ati igbo, alefa Titunto si ni imọ-jinlẹ ayika, ati oye oye oye ni imọ-jinlẹ igbo.[1][10]

Osman-Elasha ti ni iyawo o si bi ọmọ mẹta.[6]

Awọn atẹjade ti a yan àtúnṣe

  • Osman-Elasha, Balgis (2012-04-17). "Ninu ojiji iyipada oju-ọjọ". UN Chronicle . 46 (4): 54–55. https://doi.org/10.18356/5d941c92-en
  • Elasha, BO (2010). Aworan agbaye ti awọn irokeke iyipada oju-ọjọ ati awọn ipa idagbasoke eniyan ni agbegbe Arab. Ijabọ Idagbasoke Arab UNDP – Jara Iwe Iwadi, Ajọ Agbegbe UNDP fun Awọn ipinlẹ Arab . https://arab-hdr.org/wp-content/uploads/2020/12/paper02-en.pdf
  • Nyong, A., Adesina, F. & Osman Elasha, B. (2007). Iye ti oye abinibi ni idinku iyipada oju-ọjọ ati awọn ilana imudọgba ni Sahel Afirika. Idinku ati Awọn Ilana Imudarapọ fun Iyipada Agbaye 12, 787–797. https://doi.org/10.1007/s11027-007-9099-0
  • Osman-Elasha, B., Goutbi, N., Spanger-Siegfried, E., Dougherty, B., Hanafi, A., Zakieldeen, S., ... & Elhassan, HM (2006). Awọn ilana imudọgba lati mu ifarabalẹ eniyan pọ si iyipada afefe ati iyipada: Awọn ẹkọ lati awọn agbegbe ogbele ti Sudan. Awọn igbelewọn ti awọn ipa ati awọn iyipada si iyipada oju-ọjọ (AIACC) iwe iṣẹ, 42 . http://www.start.org/Projects/AIACC_Project/working_papers/Working%20Papers/AIACC_WP42_Osman.pdf
  • Elasha, BO, Elhassan, NG, Ahmed, H., & Zakieldin, S. (2005). Ọna igbesi aye alagbero fun ṣiṣe ayẹwo ifarabalẹ agbegbe si iyipada oju-ọjọ: awọn iwadii ọran lati Sudan. Awọn igbelewọn ti awọn ipa ati awọn iyipada si iyipada oju-ọjọ (AIACC) iwe iṣẹ, 17 .

Awọn itọkasi àtúnṣe

Ita ìjápọ àtúnṣe