Jamáíkà: Ìyàtọ̀ láàrin àwọn àtúnyẹ̀wò
Content deleted Content added
k Bot Fífikún: bm:Jamaika |
k Bot Fífikún: ext:Jamaica; cosmetic changes |
||
Ìlà 78:
[[Kingston, Jamaica|Kingston]] ni ilu titobijulo ati oluilu re.
== Itan ==
{{Main|History of Jamaica}}
Ìlà 98:
Yassi da abo bo Tower Hill (ibi ti Tower Isle wa) lowo awon ara Ilegeesi fun odun marun, ki o to salo si Kuba. Ibi to gba salo ni won n pe ni "Runaway Bay", eyi na wa ni St. Ann. Oruko Montego Bay, to je oluilu parish St. James, wa lati oruko lede Spein ''{{lang|es|manteca bahía}}'' (tabi Bay of Lard) fun opo iye pupo [[boar]] ti won n lo fun lard-making industry.<ref>{{cite
web|url=http://www.mobay.com/town4.htm |title=Town of Montego Bay info |publisher=Mobay.com |date=2007-05-07 |accessdate=2009-07-04}}</ref>
[[
Caribbean|Caribbean pirate]] and privateer who had arrived in the West Indies as an indentured
servant, like many of the early settlers.<ref>[http://www.historynet.com/henry-morgan-the-
Ìlà 123:
ose lati ta awon ogbin oko won, bakanna won si tun fofinde awon oja ojo Aiku.
[[
Sugbon ni Jamaika, awon ilana yi je lilodi di latowo Ile-igbimo Asofin. Ileigbimo yi so pe awon eru
nitelorun ara won, won si lodi si itowobo Ileasofin si oro to n lo ni erekusu ohun, botilejepe opo awon to ni eru n beru pe ijidide awon eru le se.
Ìlà 131:
Ni awon odun 1800, Britani sedasile iye awon [[botanical gardens|ogba eweko]]. Ikan ninu won ni [[Castleton Garden]], to je didakale ni 1862 lati dipo Bath Garden (to je dida ni 1779) ti agbara omi baje. Bath Garden ni ibi ogbin [[breadfruit]] ti won je mimuwa si Jamaica lati Pacific latowo Captain [[William Bligh]]. Awon ogba miran tun ni [[Cinchona]] [[Plantation]] ti won dasile ni 1868 ati Hope Garden ti won dasile ni 1874. Ni 1872, Kingston di oluilu erekusu na.
Ni 1945, [[Horace Hearne|Sir Horace Hector Hearne]] di [[Chief Justice|Onidajo Agba]] ati Olutoju Akosile ni Jamaika. O solori [[Supreme Court|Ile-Ejo Gigajulo]], [[Kingston, Jamaica|Kingston]] larin 1945 ati 1950/1951. Ibe lo gba lo si Kenya nibi ti won ti yan bi Onidajo Agba.[[
Diedie Jamaika gba ilominira lopo lowo Iparapo Ileoba be sini ni 1958, o di igberiko ninu [[Federation of the West Indies]], ile apapo kan ni larin awon [[British West Indies]]. Jamaika gba iominira patapata nigba to fi ile apapo yi sile ni 1962.
Ìlà 183:
[[et:Jamaica]]
[[eu:Jamaika]]
[[ext:Jamaica]]
[[fa:جامائیکا]]
[[fi:Jamaika]]
|