Olúṣẹ́gun Ọbásanjọ́: Ìyàtọ̀ láàrin àwọn àtúnyẹ̀wò
Content deleted Content added
Ìlà 33:
==Ìgbà èwe==
[[File:Obasanjo 1978.gif|thumb|left|upright|Obasanjo ní ọdún 1978]]
Lẹ́yìn tí ó fẹ̀yìntì, ó bẹ̀rẹ̀ iṣẹ́ àdáṣe tirẹ̀, ìyẹn ní iṣẹ́ àgbẹ̀ Ilé-iṣẹ́ àgbè rè, (Obasanjo Farms) gbòòrò; tó fẹ́rẹ ma sí abala iṣé àgbẹ̀ tí kò sí níbẹ̀. Láàrín ọdún 1976 sí 1999, Obasanjo di ẹni mímọ̀ ní gbogbo àgbáyé. Akinkanju ni ninu eto oselu agbaye. O wa ninu awon Igbimo to n petu si aawo ni awon orile-ede to n jagun, paapaa ni ile adulawo. O je ogunna gbongbo ninu egbe kan to koriira iwa ibaje, iyen ni Transparency International. Ni odun 1999, Obasanjo tun di Aare alagbada fun orile-ede Naijiria, labe asia egbe [[PDP]]. A tun fi ibo yan an pada gege bi Aare lekeji ni [[2003]]..<ref>{{cite web|title=Annual Abstract of Statistics, 2012|url=http://www.nigerianstat.gov.ng/pages/download/253|website=National Bureau of Statistics|publisher=National Bureau of Statistics|accessdate=3 April 2015|pages=595–596|format=PDF}}</ref> Okan pataki ninu awon afojusun ijoba Obasanjo ni igbogun ti iwa jegudujera (Anti-Corruption). Obasanjo gbiyanju dida ogo Naijiria pada laarin awon akegbe re ni agbaye (Committee of nations). O tun iyi owo naira to ti di aburunmu bi omi gaari se, gbigbowo-lori-oja (inflation) si dinku jojo. Iye owo afipamo-soke-okun (external reserves) Naijiria ti ga gan-an ni, o to $40 billion bayii. Obasanjo tun fidi awon banki wa mule gbogbo, pipo ti won po yanturu tele ti dinku, won o ju meeedogbon lo mo bayii. Eyi mu ki awon eniyan ni igbekele
==Àwọn ìtọ́kasí==
|