Cameroon (orílẹ̀-èdè): Ìyàtọ̀ láàrin àwọn àtúnyẹ̀wò

Content deleted Content added
No edit summary
Àwọn àlẹ̀mọ́: Àtúnṣe ojú fóónù Àtúnṣe ojú fóónù
No edit summary
Ìlà 22:
|area_magnitude = 1 E11
|area_km2 = 475,442
Olugbe ti Kameruunu jẹ 27,015,460 eniyan bi Oṣu Kẹta Ọjọ 21 2021.
Itan-akọọlẹ
Kameruunu ni akọkọ ti ọlaju Sao yika Lake Lake Chad ati awọn apejọ ọdẹ Baka ni ila-oorun guusu ila-oorun guusu. Awọn oluwakiri ara ilu Pọtugalii de eti okun ni ọrundun kẹẹdogun mẹẹdogun o si pe agbegbe naa ni Rio dos Camarões (Odo Shrimp), eyiti o di Cameroon ni ede Gẹẹsi. Awọn ọmọ ogun Fulani da ipilẹ Emirate ti Adamawa silẹ ni ariwa ni ọdun 19th, ati ọpọlọpọ awọn ẹya ti iwọ-oorun ati iwọ-oorun iwọ-oorun ti ṣeto awọn olori nla ati awọn ifẹ.
Kameruunu di ileto ilu Jamani ni ọdun 1884 ti a mọ ni Kamerun. Lẹhin Ogun Agbaye 1, a pin agbegbe naa laarin Ilu Faranse ati Ijọba Gẹẹsi gẹgẹbi awọn aṣẹ Ajumọṣe Awọn Orilẹ-ede. Ẹgbẹ oṣelu ti Union des Populations du Cameroun (UPC) ṣe agbero ominira, ṣugbọn Faranse ti fi ofin de ni awọn ọdun 1950, ti o yori si Ogun Bamileke ja laarin awọn ọmọ ogun Faranse ati UPC titi di ibẹrẹ ọdun 1971. Ni ọdun 1960, apakan ti o ṣakoso ni Faranse ti Cameroon di ominira bi Orilẹ-ede Cameroun labẹ Alakoso Ahmadou Ahidjo. Apa guusu ti Ilu Gẹẹsi ti awọn ara ilu Cameroons darapọ pẹlu rẹ ni ọdun 1961 lati ṣe Federal Republic of Kameruunu. A fi federation silẹ ni ọdun 1972. Orukọ orilẹ-ede naa ni Orukọ Orilẹ-ede ti Kameruunu ni ọdun 1972 ati Republic of Kameruunu ni ọdun 1984. Paul Biya, adari aarẹ lọwọlọwọ, ti dari orilẹ-ede naa lati ọdun 1982; o ti ni ọfiisi tẹlẹ bi Prime Minister, lati ọdun 1975 titi di igbesoke rẹ si ipo aarẹ. O nṣakoso bi ijọba olominira kan.
Awọn ede osise ti Kameruunu jẹ Faranse ati Gẹẹsi, awọn ede osise ti Awọn Kamẹra Faranse iṣaaju ati British Cameroons lẹsẹsẹ. Awọn olugbe ẹsin rẹ ni 70.7% awọn kristeni ati 24.4% awọn Musulumi. Orilẹ-ede naa ti ni iriri awọn aifọkanbalẹ ti n bọ lati awọn agbegbe ti o n sọ Gẹẹsi. Awọn oloselu ni awọn agbegbe ti o n sọ Gẹẹsi ti ṣagbe fun ifilọlẹ nla ati paapaa ipinya pipe tabi ominira (bii ti Igbimọ Orile-ede Gusu ti Cameroon) lati Cameroon. Ni ọdun 2017, awọn aifọkanbalẹ nipa dida ipinlẹ Ambazonian kan ni awọn agbegbe ti n sọ Gẹẹsi pọ si ija gbangba.
Bibẹrẹ ni ọdun 2002 ọpọlọpọ awọn ija ti bẹrẹ bi Boko Haram ati Ambazonia.
|area_sq_mi = 183,568 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]-->
|percent_water = 1.3 <!--CIA World Factbook-->