Jamáíkà: Ìyàtọ̀ láàrin àwọn àtúnyẹ̀wò

Content deleted Content added
Ìlà 94:
Ann's Bay]] ni ibi ibudo akoko awon ara Spein lori erekusu na, [[Sevilla la Nueva (settlement)|Sevilla]], ti won pati ni 1554 nitori opo awon olosa ti won ja be.
 
Won ko oluilu ibe lo si [[Spanish Town]], loni to budo si [[Saint Catherine Parish, Jamaica|parish of St. Catherine]], lati odun 1534. Leyin eyi won pe ni "Villa de la Vega". Spanish Town ni o ni
[[Cathedral|Ile isin]] to pejulo larin awon ibiamusin Britani. Awon ara Ilegeesi fi tipatipa le awon ara Spein kuro ni Ocho Rios ni St. Ann. Sugbon, o di odun 1655, ni Tower Isle, ki awon ara Ilegeesi o to gba ogba ologun awon ara Spein to gbeyin ni Jamaica. Omo Spein to n je Don Cortez Arnoldo de
budo si [[Saint Catherine Parish, Jamaica|parish of
Yassi da abo bo Tower Hill (ibi ti Tower Isle wa) lowo awon ara Ilegeesi fun odun marun, ki o to salo si Kuba. Ibi to gba salo ni won n pe ni "Runaway Bay", eyi na wa ni St. Ann. Oruko Montego Bay, to je oluilu parish St. James, wa lati oruko lede Spein ''{{lang|es|manteca bahía}}'' (tabi Bay of Lard) fun opo iye pupo [[boar]] ti won n lo fun lard-making industry.<ref>{{cite
St. Catherine]], lati odun 1534. Leyin eyi won pe ni
web|url=http://www.mobay.com/town4.htm |title=Town of Montego Bay info |publisher=Mobay.com |date=2007-05-07 |accessdate=2009-07-04}}</ref>
"Villa de la Vega". Spanish Town ni o ni
[[File:Morgan,Henry.jpg|thumb|160px|right|[[Henry Morgan]] was a famous [[Piracy in the
[[Cathedral|Ile isin]] to pejulo larin awon ibiamusin
Caribbean|Caribbean pirate]] and privateer who had arrived in the West Indies as an indentured
Britani. Awon ara Ilegeesi fi tipatipa le awon ara
servant, like many of the early settlers.<ref>[http://www.historynet.com/henry-morgan-the-
Spein kuro ni Ocho Rios ni St. Ann. Sugbon, o di
pirate-who-invaded-panama-in-1671.htm Henry Morgan: The Pirate Who Invaded Panama in 1671].
odun 1655, ni Tower Isle, ki awon ara Ilegeesi o to
gba ogba ologun awon ara Spein to gbeyin ni
Jamaica. Omo Spein to n je Don Cortez Arnoldo de
Yassi da abo bo Tower Hill (ibi ti Tower Isle wa)
lowo awon ara Ilegeesi fun odun marun, ki o to salo
si Kuba. Ibi to gba salo ni won n pe ni "Runaway
Bay", eyi na wa ni St. Ann. Oruko Montego Bay, to
je oluilu parish St. James, wa lati oruko lede Spein
''{{lang|es|manteca bahía}}'' (tabi Bay of Lard) fun
opo iye pupo [[boar]] ti won n lo fun lard-making
industry.<ref>{{cite
web|url=http://www.mobay.com/town4.htm
|title=Town of Montego Bay info
|publisher=Mobay.com |date=2007-05-07
|accessdate=2009-07-04}}</ref>
[[File:Morgan,Henry.jpg|thumb|160px|right|[[Henry
Morgan]] was a famous [[Piracy in the
Caribbean|Caribbean pirate]] and privateer who
had arrived in the West Indies as an indentured
servant, like many of the early settlers.<ref>
[http://www.historynet.com/henry-morgan-the-
pirate-who-invaded-panama-in-1671.htm Henry
Morgan: The Pirate Who Invaded Panama in 1671].
Historynet.com.</ref>]]
Ara Ilegeesi Admiral [[William Penn (admiral)|William
Penn]] (baba [[William Penn]] ti Pennsylvania) ati
Ogagun [[Robert Venables]] gba erekusu yi ni 1655.
Ni 1660, iye awon eniyan ni Jamaika je 4,500 awon
alawo funfun ati bi 1,500 melo awon alawo
dudu.<ref name="population">
[http://www.newadvent.org/cathen/08270a.htm
Donovan, J. (1910). Jamaica. In The Catholic
Encyclopedia. New York: Robert Appleton
Company].</ref> Lati bi awon odun 1670, awon
eniyan alawo dudu ni won je ogunlogo iye awon
eniyan nibe.<ref>
[http://findarticles.com/p/articles/mi_m2005/is_n1_v
28/ai_16106981/pg_2 A failed settler society:
marriage and demographic failure in early
Jamaica], ''Journal of Social History'', Fall, 1994, by
Trevor Burnard</ref>
 
Ara Ilegeesi Admiral [[William Penn (admiral)|William Penn]] (baba [[William Penn]] ti Pennsylvania) ati Ogagun [[Robert Venables]] gba erekusu yi ni 1655. Ni 1660, iye awon eniyan ni Jamaika je 4,500 awon alawo funfun ati bi 1,500 melo awon alawo dudu.<ref name="population">
Nigba ti awon ara Ilegeesi gba Jamaika ni 1655
[http://www.newadvent.org/cathen/08270a.htm Donovan, J. (1910). Jamaica. In The Catholic
olumusin ara Spein sa kuro nibe won si fi opolopo
Encyclopedia. New York: Robert Appleton Company].</ref> Lati bi awon odun 1670, awon eniyan alawo dudu ni won je ogunlogo iye awon eniyan nibe.<ref>[http://findarticles.com/p/articles/mi_m2005/is_n1_v28/ai_16106981/pg_2 A failed settler society: marriage and demographic failure in early
awon omo eru won lati Afrika seyin. Ki awon ara
Jamaica], ''Journal of Social History'', Fall, 1994, by Trevor Burnard</ref>
Ilegeesi o mo baa tun mu won leru, won salo si
 
agbegbe oke alapata ni ori erekusu yi, nibi ti won ti
darapoNigba moti awon miranara tiIlegeesi awongba naJamaika tini 1655 olumusin ara Spein sa kuro lowonibe won si fi opolopo
awon araomo Speineru telewon lati loAfrika gbeseyin. peluKi awon [[Taínos]].ara Ilegeesi o mo baa tun mu won leru, won salo si
agbegbe oke alapata ni ori erekusu yi, nibi ti won ti darapo mo awon miran ti awon na ti sa kuro lowo awon ara Spein tele lati lo gbe pelu awon [[Taínos]]. Awon eru ti won ti salo wonyi je mimo bi [[Jamaican Maroons]], koja lu awon ara Britani ni orundun 18th. Awon iran won si n je oruko yi titi doni. Nigba oko eru awon Maroon sedasile agbajo alominira larin inu oke ile Jamaica niran deran.
Awon eru ti won ti salo wonyi je mimo bi [[Jamaican
Nigba awon odun 200 akoko ijoba Britani, Jamaika di ikan ninu awon orile-ede to siwaju lagbaye to n
Maroons]], koja lu awon ara Britani ni orundun
ta [[sugar|suga]] ati to n lo eru, nipa sise iye to ju toonu 77,000 suga lo lododun larin 1820 ati 1824. Leyin [[Slave Trade Act 1807|ipare owo eru]] (eyi yato si oko eru gan ti won ko pare) ni 1807,<ref>[http://countrystudies.us/caribbean-islands/8.htm The Sugar Revolutions and Slavery], ''U.S. Library of Congress''</ref> awon ara Britani mu awon ara India ati ara Saina wa bi awon [[indentured servant|oniwofa]] lati sise. Awon omo-omo awo awon oniwofa lti Asia yi si wa ni Jamaika titi doni.
18th. Awon iran won si n je oruko yi titi doni. Nigba
 
oko eru awon Maroon sedasile agbajo alominira
Nigba to fi di ibere orundun 19th, nitoripe Jamaica gbokan le [[slavery|oko eru]] eyi ki awon eniyan
larin inu oke ile Jamaica niran deran.
alawodudu (awon ara Afrika) o poju awon eniyan alawofunfun (awon ara Europe) lo ni ipin 20 si 1.
Nigba awon odun 200 akoko ijoba Britani, Jamaika
Botilejepe awon Ilegeesi ti fi ofinde owo eru, ifayawo won si awon ibiamusin si tun sele nigbana.
di ikan ninu awon orile-ede to siwaju lagbaye to n
Ijoba Britani se ofin to lana ipare oko eru, sugbon won tun lana lati se imudara igbe awon eru ibe.
ta [[sugar|suga]] ati to n lo eru, nipa sise iye to ju
Ninu awon ilanna yi ni ifofinde lilo egba ninu oko, ifofinde nina awon obinrin, ikede pe awon eru
toonu 77,000 suga lo lododun larin 1820 ati 1824.
gbodo je gbigba laye lati gba ilana esin, ipondandan pe awon eru gbodo ni ojo kan ninu
Leyin [[Slave Trade Act 1807|ipare owo eru]] (eyi
ose lati ta awon ogbin oko won, bakanna won si tun fofinde awon oja ojo Aiku.
yato si oko eru gan ti won ko pare) ni 1807,<ref>
[http://countrystudies.us/caribbean-islands/8.htm
The Sugar Revolutions and Slavery], ''U.S. Library
of Congress''</ref> awon ara Britani mu awon ara
India ati ara Saina wa bi awon [[indentured
servant|oniwofa]] lati sise. Awon omo-omo awo
awon oniwofa lti Asia yi si wa ni Jamaika titi doni.
 
Nigba to fi di ibere orundun 19th, nitoripe Jamaica
gbokan le [[slavery|oko eru]] eyi ki awon eniyan
alawodudu (awon ara Afrika) o poju awon eniyan
alawofunfun (awon ara Europe) lo ni ipin 20 si 1.
Botilejepe awon Ilegeesi ti fi ofinde owo eru,
ifayawo won si awon ibiamusin si tun sele nigbana.
Ijoba Britani se ofin to lana ipare oko eru, sugbon
won tun lana lati se imudara igbe awon eru ibe.
Ninu awon ilanna yi ni ifofinde lilo egba ninu oko,
ifofinde nina awon obinrin, ikede pe awon eru
gbodo je gbigba laye lati gba ilana esin,
ipondandan pe awon eru gbodo ni ojo kan ninu
ose lati ta awon ogbin oko won, bakanna won si
tun fofinde awon oja ojo Aiku.
[[File:Jm-map.png|thumb|left|Map of Jamaica]]
Sugbon ni Jamaika, awon lanailana yi je lilodi di latowo Ile-igbimo Asofin. Ileigbimo yi so pe awon eru
nitelorun ara won, won si lodi si itowobo Ileasofin si oro to n lo ni erekusu ohun, botilejepe opo awon to ni eru n beru pe ijidide awon eru le se.
Ile-igbimo Asofin. Ileigbimo yi so pe awon eru
nitelorun ara won, won si lodi si itowobo Ileasofin
si oro to n lo ni erekusu ohun, botilejepe opo awon
to ni eru n beru pe ijidide awon eru le se.
 
Leyin opolopo aigboran ati iyipada iwuwa ni Britani Olokiki, won fofinde oko eru ni 1834, pelu [[abolitionism|ifisile]] patapata lowo idekun eru ni 1838. Iye awon eniyan ibe ni 1834 je 371,070 ninu awon ti 15,000 je alawofunfun, 5,000 je eniyan alawodudu alominira, 40,000 eya adalu, ati 311,070 eru.<ref name="population"/>
 
Ni awon odun 1800, Britani sedasile iye awon [[botanical gardens|ogba eweko]]. Ikan ninu won ni [[Castleton Garden]], to je didakale ni 1862 lati dipo Bath Garden (to je dida ni 1779) ti agbara omi baje. Bath Garden ni ibi ogbin [[breadfruit]] ti won je mimuwa si Jamaica lati Pacific latowo Captain [[William Bligh]]. Awon ogba miran tun ni [[Cinchona]] [[Plantation]] ti won dasile ni 1868 ati Hope Garden ti won dasile ni 1874. Ni 1872, Kingston di oluilu erekusu na.
 
Ni 1945, [[Horace Hearne|Sir Horace Hector Hearne]] di [[Chief Justice|Onidajo Agba]] ati Olutoju Akosile ni Jamaika. O solori [[Supreme Court|Ile-Ejo Gigajulo]], [[Kingston, Jamaica|Kingston]] larin 1945 ati 1950/1951. Ibe lo gba lo si Kenya nibi ti won ti yan bi Onidajo Agba.[[File:Mrs. Michael Manley, Prime Minister Michael Manley and Jimmy Carter during an Oval Office meeting 1977.png|thumb|140px|Jamaican Prime Minister [[Michael Manley]] and his wife with US president [[Jimmy Carter]] in 1977.]]
Diedie Jamaika gba ilominira lopo lowo Iparapo Ileoba be sini ni 1958, o di igberiko ninu [[Federation of the West Indies]], ile apapo kan ni larin awon [[British West Indies]]. Jamaika gba iominira patapata nigba to fi ile apapo yi sile ni 1962.
 
Okowo to n posi daada bi 6% lodoodun, lo sele ni odun mewa akoko leyin ilominira labe ijoba ti awon Alakoso Agba[[Alexander Bustamante]], [[Donald Sangster]] ati [[Hugh Shearer]] solo ri sirere. Ohun to fa iposi yi ni inawolori daada si [[bauxite]]/alumina, [[tourism|isebewo]], ile-ise elero ati, ni bi die apa ise agbe.
 
{{ekunrere}}
 
Jẹ́ kíkójáde láti "https://yo.wikipedia.org/wiki/Jamáíkà"